Šarplaninski ovčar (Šarplaninac)
sadržaj
Karakteristike šarplaninskog ovčara (Šarplaninac)
Zemlja porijekla | Srbija, Severna Makedonija |
Veličina | veliki |
rast | 58-62 cm |
Težina | 30–45 kg |
starost | 8-12 godina |
FCI rasna grupa | Pinčeri i šnauceri, molosi, planinski i švicarski psi. |
Kratke informacije
- izdržljiv;
- Strong;
- Independent;
- Nepovjerljiv.
Priča o porijeklu
Šarplaninski ovčar je pastirski pas sa Balkanskog poluostrva, a njihova domovina su Šar-planina, Korabi, Bistra, Stogovo i Mavrovska kotlina. Arheolozi su pronašli mnogo dokaza da su psi poput Molosa tamo živjeli od davnina. Postoje različite verzije o njihovom porijeklu. Jedna kaže da su ovi veliki čupavi prijatelji čovjeka stigli u ove krajeve sa sjevera sa Ilirima koji su se naselili na ovim prostorima. Drugi je da potiču od tibetanskih mastifa koje su donijele trupe Aleksandra Velikog. Mještani vjeruju da su njihovi preci vukovi, čiju su porodicu nekada pripitomili lovci.
Ove pastirske pse lokalno stanovništvo koristilo je za zaštitu stada od grabežljivaca, ali i kao pse čuvare. Zbog izolacije pašnjaka i poteškoća u komunikaciji s drugim pasminama, šarplaninci se nisu križali. Godine 1938. pasmina je registrirana kao ilirski ovčar. Tokom Drugog svetskog rata broj pasa je znatno smanjen, ali su u posleratnom periodu psi u Jugoslaviji počeli aktivno da obnavljaju njihov broj. Vojne odgajivačnice počele su uzgajati pastirske pse kao službene pse za vojsku i agencije za provođenje zakona. Izvoz šarplaninaca kao nacionalnog blaga dugo je bio zabranjen, prvi pas je prodan u inostranstvo tek 1970. godine.
U početku su u rasi paralelno postojale dvije varijante – veći psi koji su živjeli na području Šar-planine i manje visoki psi koji su držani na području kraške visoravni. Po preporuci IFF-a kasnih 1950-ih, ove sorte su razdvojene u dvije odvojene pasmine. Službeni naziv prve grane – Šarplaninec – odobren je 1957. Godine 1969. druga grana je dobila ime – Crash Sheepdog.
Trenutni standard šarplanaca odobrio je FCI 1970. godine.
Sada se ovi pastirski psi uzgajaju ne samo u svojoj istorijskoj domovini, već iu Francuskoj, Kanadi i Americi.
Opis
Slika šarplaninačkog ovčara postavljena je na novčiću u apoenu od jednog makedonskog denara uzorka iz 1992. godine. U Makedoniji se ovaj pas smatra simbolom vjernosti i snage. Šarplanin je veliki, moćan pas pravokutnog formata, jakih kostiju i guste duge dlake.
Glava je široka, uši su trouglaste, viseće. Rep je dugačak, sabljastog oblika, sa bogatim perjem na njemu i na šapama. Boja je čvrsta (bijele mrlje se smatraju brakom), od bijele do skoro crne, po mogućnosti u sivim varijantama, sa preljevima od tamnije prema svjetlijoj.
karakter
Ove životinje se još uvijek koriste za tjeranje i čuvanje stada kako u svojoj istorijskoj domovini tako iu Americi. Šarplaninski ovčarski psi se koriste i u jedinicama vojske i policije. Takav interes za pasminu je zbog činjenice da Šarplanini imaju genetski zasnovanu snažnu psihu, sposobnost samostalnog donošenja odluka, neustrašivost i nepovjerenje prema strancima. Treba napomenuti da, kao i mnogi veliki psi, sazrijevaju dosta kasno i fizički i psihički – oko 2 godine starosti. Odlikuje ih predanost jednom vlasniku, potreban im je posao, u nedostatku odgovarajućeg opterećenja, njihov karakter se pogoršava.
Briga za šarplaninski ovčar
Glavna briga je da pas dobije dobru ishranu i da se mnogo kreće. U prigradskim uslovima, sve to nije teško obezbediti. Dlaka pastirskog psa je sama po sebi vrlo lijepa, ali je potrebno redovno održavanje da bi se održala ljepota češljanja. Nažalost, šarplanci, kao i gotovo svi veliki psi, imaju tako izuzetno neugodnu bolest kao što je nasljedna displazija. Prilikom kupovine šteneta preporučuje se da se uvjerite da je sve u redu sa zdravljem u liniji njegovih roditelja.
Uslovi pritvora
Šarplaninski ovčari se teško prilagođavaju životu u gradu. Potrebni su im veliki prostori i sloboda. Ali u seoskim kućama bit će sretni, pogotovo ako im se pruži prilika da uđu i zaštite nekoga. Ovo su odgajivačni psi.
cijene
U Rusiji ne postoje specijalizovani rasadnici, možete tražiti štene od pojedinačnih uzgajivača. Ali ima mnogo dobrih rasadnika u zemljama bivše Jugoslavije, u SAD, Poljskoj, Nemačkoj, Finskoj, postoji rasadnik u Ukrajini. Cijena šteneta se kreće od 300 do 1000 eura.