Opći i biohemijski test krvi kod pasa: dešifriranje indikatora
sadržaj
Vrste krvnih pretraga kod pasa
Postoji mnogo vrsta testova i krvnih slika kod pasa, a mi ćemo govoriti o najvažnijim od njih: općoj kliničkoj analizi (CCA) i biohemijskom testu krvi (BC). Iskusni kliničar, upoređujući anamnezu i rezultate testova, može odrediti koji smjer odabrati u dijagnozi i kako pomoći pacijentu.
Opšta analiza
Kompletna krvna slika kod pasa će pokazati znakove infekcije, intenzitet upalnog procesa, anemična stanja i druge abnormalnosti.
Glavni faktori:
Hematokrit (Ht) – procenat crvenih krvnih zrnaca u odnosu na zapreminu krvi. Što je više crvenih krvnih zrnaca u krvi, to će ovaj pokazatelj biti veći. Ovo je glavni marker anemije. Povećanje hematokrita obično nema veliki klinički značaj, dok je njegovo smanjenje loš znak.
Hemoglobin (Hb) – proteinski kompleks sadržan u eritrocitima i vezujući kiseonik. Kao i hematokrit, igra važnu ulogu u dijagnozi anemije. Njegovo povećanje može ukazivati na nedostatak kiseonika.
Crvena krvna zrnca (RBC) – crvena krvna zrnca su odgovorna za transport kisika i drugih tvari i najbrojnija su grupa krvnih stanica. Njihov broj usko korelira sa indeksom hemoglobina i ima isti klinički značaj.
Leukociti (WBC) – bela krvna zrnca su odgovorna za imunitet, borbu protiv infekcija. Ova grupa uključuje nekoliko tipova ćelija s različitim funkcijama. Odnos različitih oblika leukocita među sobom naziva se leukogram i od velikog je kliničkog značaja kod pasa.
Neutrofili – veoma su pokretljivi, sposobni da prolaze kroz tkivne barijere, napuštaju krvotok i imaju sposobnost fagocitoze (apsorpcije) stranih agenasa kao što su virusi, bakterije, protozoe. Postoje 2 grupe neutrofila. Ubod – nezreli neutrofili, tek su ušli u krvotok. Ako se njihov broj poveća, tada tijelo oštro reagira na bolest, dok će prevlast segmentiranih (zrelih) oblika neutrofila ukazivati na kronični tok bolesti.
Eozinofili – mala grupa velikih ćelija, čija je glavna svrha borba protiv višećelijskih parazita. Njihovo povećanje gotovo uvijek ukazuje na invaziju parazita. Međutim, njihov normalan nivo ne znači da kućni ljubimac nema parazite.
Bazofili – ćelije odgovorne za alergijsku reakciju i njeno održavanje. Kod pasa se bazofili vrlo rijetko povećavaju, za razliku od ljudi, čak i ako postoji alergija.
Monociti – velike ćelije koje mogu napustiti krvotok i prodrijeti u bilo koje žarište upale. Oni su glavna komponenta gnoja. Pojačan sa sepsom (bakterije koje ulaze u krvotok).
Limfociti – odgovorni za specifičan imunitet. Nakon što se susreću s infekcijom, oni se "sjećaju" patogena i nauče se boriti protiv njega. Njihovo povećanje će ukazivati na infektivni proces, a mogu se povećati i kod onkologije. Smanjenje će govoriti o imunosupresiji, bolestima koštane srži, virusima.
Trombociti – nenuklearne ćelije, čija je glavna funkcija zaustavljanje krvarenja. Oni će uvijek rasti s gubitkom krvi, kao kompenzacijski mehanizam. Mogu se smanjiti iz dva razloga: ili se prekomjerno gube (trombotični otrovi, gubitak krvi, infekcije), ili nisu dovoljno formirani (tumori, bolesti koštane srži itd.). Ali često se pogrešno podcjenjuju ako se u epruveti stvorio krvni ugrušak (istraživački artefakt).
Biohemijska analiza
Biohemija krvi psa pomoći će u određivanju ili sugeriranju bolesti pojedinih organa, ali da biste ispravno dešifrirali rezultate, morate razumjeti suštinu svakog pokazatelja.
Glavni faktori:
Albumen je jednostavan protein rastvorljiv u vodi. Uključen je u ogroman broj procesa, od ishrane ćelija do transporta vitamina. Njegovo povećanje nema klinički značaj, dok smanjenje može ukazivati na ozbiljne bolesti sa gubitkom proteina ili narušavanjem njegovog metabolizma.
ALT (alanin aminotransferaza) Enzim koji se nalazi u većini ćelija u telu. Najveća količina nalazi se u ćelijama jetre, bubrega, srčanih i mišićnih mišića. Indikator se povećava s oboljenjima ovih organa (posebno jetre). Javlja se i nakon ozljede (zbog oštećenja mišića) i tijekom hemolize (razaranja crvenih krvnih zrnaca).
AST (aspartat aminotransferaza) – enzim, poput ALT, sadržan u jetri, mišićima, miokardu, bubrezima, crvenim krvnim zrncima i crijevnom zidu. Njegov nivo je skoro uvek u korelaciji sa nivoom ALT, ali kod miokarditisa nivo AST će biti veći od nivoa ALT, jer se AST nalazi u većoj količini u miokardu.
Alfa amilaza – enzim koji se proizvodi u pankreasu (PZh), za razgradnju ugljikohidrata. Amilaza, kao indikator, ima mali klinički značaj. U krvotok ulazi iz duodenuma, odnosno njegovo povećanje može biti povezano s povećanjem crijevne propusnosti, a ne s bolestima gušterače.
Bilirubin je pigment koji se nalazi u žuči. Pojačane bolesti hepatobilijarnog sistema. Njegovim povećanjem, sluznice poprimaju karakterističnu ikteričnu (ikteričnu) nijansu.
GGT (gama-glutamil transferaza) – enzim koji se nalazi u ćelijama jetre, pankreasa, mlečne žlezde, slezine, creva, ali se ne nalazi u miokardu i mišićima. Povećanje njegovog nivoa će ukazivati na oštećenje tkiva u kojima se nalazi.
Glukoza – jednostavan šećer, koji se koristi kao izvor energije. Promjene u njegovoj količini u krvi prvenstveno će ukazivati na stanje metabolizma. Nedostatak će najčešće biti povezan s njegovim nedovoljnim unosom (za vrijeme gladi) ili gubitkom (trovanja, lijekovi). Povećanje će ukazivati na ozbiljne bolesti kao što su dijabetes, zatajenje bubrega itd.
Kreatinin je proizvod razgradnje proteina. Izlučuju ga bubrezi, pa ako im se poremeti rad, on će se povećati. Međutim, može se povećati dehidracijom, ozljedama, nepoštivanjem gladi prije analize krvi.
Urea je krajnji proizvod razgradnje proteina. Urea se stvara u jetri i izlučuje je bubrezima. Povećava se sa porazom ovih organa. Smanjenje zatajenja jetre.
Alkalna fosfataza – enzim koji se nalazi u ćelijama jetre, bubrega, crijeva, gušterače, posteljice, kostiju. Kod bolesti žučne kese alkalna fosfataza gotovo uvijek raste. Ali može se povećati i tokom trudnoće, enteropatije, bolesti usne duplje, tokom perioda rasta.
Norme krvnih parametara
U opštoj analizi
Tablica za dešifriranje normi pokazatelja općeg testa krvi kod pasa
indeks | Odrastao pas, normalan | Štene, norma |
Hemoglobin (g/L) | 120-180 | 90-120 |
Hematokrit (%) | 35-55 | 29-48 |
Eritrociti (milioni/µl) | 5.5-8.5 | 3.6-7.4 |
Leukociti (hiljadu/µl) | 5.5-16 | 5.5-16 |
Ubodni neutrofili (%) | 0-3 | 0-3 |
Segmentirani neutrofili (%) | 60-70 | 60-70 |
Monociti (%) | 3-10 | 3-10 |
Limfociti (%) | 12-30 | 12-30 |
Trombociti (hiljadu/µl) | 140-480 | 140-480 |
U biohemijskoj analizi
Norme pokazatelja biohemijskog testa krvi kod pasa
indeks | Odrastao pas, normalan | Štene, norma |
albumin (g/L) | 25-40 | 15-40 |
ZLATO (jedinice/l) | 10-65 | 10-45 |
AST (jedinice/l) | 10-50 | 10-23 |
Alfa-amilaza (jedinice/l) | 350-2000 | 350-2000 |
Direktni bilirubin Ukupni bilirubin (μmol/L) | ||
GGT (jedinice/l) | ||
glukoza (mmol/l) | 4.3-6.6 | 2.8-12 |
urea (mmol/l) | 3-9 | 3-9 |
kreatinin (μmol/L) | 33-136 | 33-136 |
alkalna fosfataza (u/l) | 10-80 | 70-520 |
Kalcijum (mmol/l) | 2.25-2.7 | 2.1-3.4 |
Fosfor (mmol/l) | 1.01-1.96 | 1.2-3.6 |
Odstupanja u krvnoj slici
Opšta analiza
Dešifrovanje krvnog testa kod pasa
indeks | Iznad norme | Ispod norme |
Hemoglobin Hematocrit Eritrociti | dehidracija Hipoksija (bolesti pluća, srca) Tumori BMC | Anemija hronične bolesti Kronična bolest bubrega Gubitak krvi Hemoliza Deficit gvožđa Bolesti koštane srži Produženo gladovanje |
leukociti | Infekcije (bakterijske, virusne) nedavni obrok trudnoća Opšti upalni proces | Infekcije (npr. parvovirusni enteritis) Imunosupresija Bolesti koštane srži krvarenje |
Neutrofili su ubodni | Akutna upala Akutna infekcija | - |
Neutrofili su segmentirani | Hronična upala hronična infekcija | Bolesti KCM Gubitak krvi Neke infekcije |
Monociti | infekcija tumori rane | Bolesti KCM gubitak krvi Imunosupresija |
Limfociti | infekcije Tumori (uključujući limfom) | Bolesti KCM gubitak krvi Imunosupresija Virusne infekcije |
Trombociti | Nedavni gubitak krvi/povreda Bolesti KCM dehidracija | Gubitak krvi Hemolitičke supstance (trovanja, neki lekovi) Bolesti KCM Kršenje predanalitike |
Biohemijska analiza
Dešifriranje biohemijskog testa krvi kod pasa
indeks | Iznad norme | Ispod norme |
Albumi | dehidracija | Otkazivanje jetre Enteropatija ili nefropatija sa gubitkom proteina infekcije Ekstenzivne lezije kože (pioderma, atopija, ekcem) Nedovoljan unos proteina Izljevi/edemi Gubitak krvi |
ALT | Atrofija jetre Nedostatak piridoksina | Hepatopatija (neoplazija, hepatitis, lipidoza jetre, itd.) Hipoksija Otrovanje pankreatitis Povrede |
AST | Atrofija jetre Nedostatak piridoksina | Hepatopatija Trovanje/otrovanje Upotreba kortikosteroida Hipoksija povreda Hemoliza pankreatitis |
Alfa amilaza | - | dehidracija pankreatitis bubreg Enteropatije / ruptura crijeva Hepatopatije Uzimanje kortikosteroida |
Bilirubin | - | Hemoliza Bolesti jetre i žučne kese |
GGT ekstenzija | - | Bolesti jetre i žučne kese |
Glukoza | Izgladnjivanje tumori sepsa Otkazivanje jetre Kasna trudnoća | dijabetes Anksioznost/strah Hepatokutani sindrom hipertireoze Inzulinska rezistencija (sa akromegalijom, hiperadrenokorticizmom, itd.) |
urea | Otkazivanje jetre Gubitak proteina Ascites Izgladnjivanje | Dehidracija/hipovolemija/šok Burns Zatajenje bubrega i druga oštećenja bubrega Otrovanje |
Kreatinin | trudnoća hipertireoze kaheksije | Dehidracija/hipovolemija bubreg Srčana insuficijencija Visok unos proteina (hranjenje mesom) |
Alkalna fosfataza | - | Bolesti jetre i žučne kese Terapija antikonvulzivima pankreatitis Mlade godine Dentalne bolesti Bolesti kostiju (resorpcija, frakture) tumori |
Kako pripremiti psa za proceduru?
Glavno pravilo prije analize krvi je izdržati glad.
Za odrasle pse veće od 10 kg gladovanje treba da bude 8-10 sati.
Malim psima je dovoljno da izdrže glad 6-8 sati, ne mogu dugo gladovati.
Za bebe do 4 mjeseca dovoljno je 4-6 sati držati gladnu ishranu.
Voda prije analize ne bi trebala biti ograničena.
Kako se vadi krv?
U zavisnosti od situacije, lekar može uzeti analizu iz vene prednjeg ili zadnjeg ekstremiteta.
Prvo se stavlja podvez. Mjesto uboda igle se tretira alkoholom, nakon čega se krv sakuplja u epruvete.
Postupak, iako neugodan, nije jako bolan. Veća je vjerovatnoća da će se životinje bojati podveza nego uboda iglom. Zadatak vlasnika u ovoj situaciji je maksimalno smiriti ljubimca, razgovarati s njim i ne plašiti se sami, ako pas osjeti da se vi bojite, on će se još više uplašiti.
Odgovori na često postavljana pitanja
Oktobar 6 2021
Ažurirano: oktobar 7, 2021